·  Relativno dobra prometna dostupnost i povezanost s kopnom, uz postojanje većeg broja trajektnih linija koje povezuju više otočnih centara s kopnom, posebice u sezoni

·  Iznimno bogatstvo prirodne i kulturno-povijesne baštine otoka (200 registriranih kulturnih dobra, 6 zaštićenih prirodnih dobara, 22 POVS mreže NATURA 2000 te dva lokaliteta predložena za zaštitu)

·  Postojanje unutarotočne prometne infrastrukture, odnosno relativno razgranata mreža cesta i putova, zračna luka, pomorska luka od županijskog značaja te velik broj lokalnih luka

·  Povoljna prirodno-geografska obilježja: mediteranska Csa klima, morski akvatorij, čistoća okoliša i mora, bioraznolikost ekonomski značajnih vrsta, plodne površine crvenice te raznolikost krškog reljefa

·  Raznovrsnost i specijalizacija otočnih naselja (turizam, ribarstvo, marikultura, obrada kamena, poljoprivreda, proizvodnja i prerada)

·  Razvijena i međunarodno prepoznatljiva turistička destinacija

·  Trend rasta turističkog prometa otoka

·  Postojanje duge ribarske tradicije na otoku

·  Tradicija prerade ribe i proizvodnje proizvoda od ribe

·  Rasprostranjenost ribarstva i ribolova među lokalnim stanovništvom na cijelom otoku

·  Tradicija uključivanja mlađe populacije i djece u ribolovne aktivnosti

·  Postojanje tradicionalne i suvremene flote za mali ribolov

·  Razvijena marikulturna proizvodnja

·             Lokalno stanovništvo koje poznaje tradicionalne vještine i posjeduje tradicionalne alate za ribolov

·             Solidno razvijena marikultura

·             Postojanje velikog tržišta za direktnu prodaju i distribuciju ribe i morskih plodova – ugostiteljski objekti, hoteli i sl. (200.000 turista godišnje posjeti otok Brač)

·             Postojanje inicijative gospodarskih udruživanja (ribari-ribarska zadruga Friška riba Split, maslinari, lokalne zadruge, eko-poljoprivrednici)

·             Tradicija maslinarstva na otoku, Brač se ističe s oko milijun stabala maslina, čime pripada među najrazvijenije maslinarske regije u Hrvatskoj

·             Razvijena mreža udruga na području FLAG-a

·             Sve veći broj visoko obrazovanih ljudi iz Hrvatske i svijeta odlučuje svoju zrelu dob provesti na otoku te postaju pokretači razvojnih inicijativa, ali i promotori otoka u svijetu

·             Neravnomjerni prostorni razvoj, odnosno različite faze razvoja pojedinih JLS

·             Niska razina međusobne suradnje i koordinacije bračkih JLS-ova

·             Nedovoljna suradnja između JLS i civilnog društva

·             Visoka usmjerenost stanovništva i gospodarstva na turizam s naglaskom na jednom proizvodu („sunce i more“) s visokom razinom sezonalnosti

·     Slaba povezanost sektora ribarstva i turizma

·             Niska razina znanja malih ribolovaca u području administracije i provedbe projekata

·             Niska razina svijesti o važnosti očuvanja morskog ekosustava za život otočke zajednice

·             Loše stanje tradicionalne flote za mali ribolov i okretanje suvremenim plovilima poradi lakšeg održavanja

·             Nepostojanje učinkovite politike poticanja razvoja malog ribolova

·             Nepostojanje kontinuiranog i organiziranog oblika suradnje i edukacije malih ribolovaca na otoku

·      Nepostojanje izdvojenih lokacija za redovito godišnje održavanje plovila za male ribolovce

·     Niska potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture per capita na nacionalnoj razini

·     Zastarjela lučka infrastruktura (luke ograničenog kapaciteta)-Sumartin

·     Nepostojanje adekvatne teretne luke koja bi služila za potrebe otočne industrije, već je integrirana s putničkim prometom, zbog čega su česte gužve, pogotovo u ljetnim mjesecima

·     Nedovoljan broj finalnih zaštićenih autohtonih proizvoda ribarstva i akvakulture

·     Ograničena ponuda kvalitetnih enoloških i gastronomskih usluga

·  Visoke cijene javnog prijevoza (autobus, taxi služba),  manjak dnevnih autobusnih linija u međumjesnom prometu.

·  Nedovoljna iskorištenost te naglašena sezonalnost poslovanja zračne luke

·  Nezadovoljavajuća razina kvalitete prometnica

·  Nepostojanje kvalitetnog sustava zbrinjavanja otpada i sustava pročišćavanja otpadnih voda

·     Nepostojanje sustava odvodnje u svim JLS

·     Nedostatak ustanova za brigu o starijim i nemoćnim osobama

·     Negativni  demografski trendovi

·  Nepovoljna obrazovna struktura stanovništva

·  Visoka  i oscilirajuća nezaposlenost.

·  Nedostatak inicijativa i prostora koji bi omogućili aktivno sudjelovanje mladih u kulturnom i društvenom životu tijekom cijele godine

·  Većina kadra u obrazovnim institucijama živi izvan Brača i ne zna o njemu dovoljno

·             Članstvo RH u EU i otvoreni pristup jedinstvenom tržištu

·             Učinkoviti razvoj postojećih mreža distribucije i prodaje svježe ribe

·             Edukacija mlađe populacije u sektoru malog ribolova i razvoj njihovog interesa za ovom gospodarskom granom

·             Poticanje samozapošljavanja i zapošljavanja u sektoru malog ribarstva

·             Podizanje razine svijesti o važnosti dugoročnog očuvanja mora i morskog eko sustava za život zajednice

·             Smanjivanje broja odlazaka mladih s otoka u potrazi za poslom i boljim životom

·             Polivalentnost ribarskih brodova – spoj ribolova i turizma

·             Diversifikacija proizvodnje kroz uzgoj novih vrsta i razvoj novih proizvoda i tehnologija te povezivanje sa sektorom prerade

·             Brendiranje i sudjelovanje u sustavima kvalitete otočnih proizvoda (maslinovo ulje, brački kamen, sir, janjeće meso)

·             Stvaranje klastera otočnih proizvođača

·             Zajednički nastup na lokalnom i izvanotočnom tržištu.

·             Blizina Splita i kopna kao tržišta za otočne proizvode, ali i za razvoj dnevnog, izletničkog turizma.

·             Izgradnja trgovačko-industrijske luke u uvali Veselje te pristupnih cesta.

·             Korištenje nacionalnih i EU izvora financiranja.

·             Valorizacija cjelokupne prirodne i kulturne baštine u jačanju turističke ponude otoka..

·             Produljenje sezone kroz osmišljavanje novih ponuda u turizmu (ribolovni turizam)

·             Stalan porast dolazaka i noćenja

·             Trend porasta interesa za autohtonim i ekološkim proizvodima na izvanotočnom tržištu.

·             Proširenje broja lokalnih događanja u organizaciji postojećih ustanova i udruga na cijelu godinu, u svrhu aktivnijeg uključivanja mladih u život zajednice

·             Pokretanje kratkoročnih obrazovnih programa i radionica za edukaciju odraslih (npr. IKT, EU fondovi, upravljanje projektima)

·             Trend jačanja uloge civilnog društva.

·             Edukacija udruga za pisanje projekata (su)financiranih sredstvima EU-a.

·             Privlačenje inozemne starije populacije na otok putem ciljanih sadržaja.

·             Prijenos znanja o tradicionalnim zanimanjima kao komparativna prednost otoka Brača.

·     Kapaciteti flote ograničeni su na vrijednost, koju je RH unijela u trenutku pristupanja EU i smije se samo smanjivati

·     Stroge restrikcije ulova i uzgoja od strane (ICCATa) i Mediteranske uredbe

·     Odvajanje mlađe populacije od mora i tradicionalnih zanimanja zbog odlaska s otoka i izloženosti komercijalnom turizmu

·             Nastavak dugotrajnog i nekontroliranog izlova ribljeg fonda u otočkom akvatoriju

·             Odlazak mladih (nezaposlenih) dionika iz ribarskog gospodarskog sektora

·             Monopol pomorskog prijevoznika

·             Klimatske promjene mogu ugroziti obalna mjesta (plime, oluje s velikim valovima, itd.), ali i unutrašnjost (suše, požari)

·             Neprovođenje prostorno-planske i zakonske regulative u sektorima gospodarenja otpada

·             Sporo rješavanje imovinsko-pravnih pitanja može usporiti ulaganja u obnovu nerazvrstanih otočnih cesta (poljskih i šumskih puteva), zbog čega bi veliki dijelovi otoka te vrijedni gospodarski resursi ostati prometno izolirani

·             Neprilagođenost, prenormiranost i tromost zakonodavstva i javne uprave

·             Globalna geopolitička previranja, klimatske promjene, krize, konflikti, migracije i terorizam u okruženju mogu utjecati na naglu promjenu turističkih tijekova te time dovesti u pitanje ključne razvojne perspektive otoka.

·  Daljnji problemi s globalnim zatopljenjem i duga razdoblja suše mogu ugroziti i sada već podkapacitiran vodovodni sustav te ugroziti poljoprivredu, turizam i gospodarstvo, ali i ribarstvo

·  Zagađenja mora i obale uslijed nesreća na pomorskim i industrijskim (npr. naftnim) objektima.

·  Nerazumijevanje dijela javnosti za aktivnosti i projekte nevladinih organizacija.

·  Nedostatak sredstava za financiranje aktivnosti udruga.

·  Plaćanje putnih troškova obrazovnim i drugim vanjskim stručnjacima umjesto njihovog smještaja na otoku može nastaviti negativne demografske trendove.