LAG Brač krenuo je s radnim posjetima Poljoprivrednim zadrugama otoka Brača. Naši prvi domaćini su Poljoprivredna zadruga Selčanka, to jest, njezin upravitelj Ivica Stančić. Uhvatili smo ga u pauzi posla. Naime, dok je njegov zaposlenik na bolovanju, on ga mijenja u trgovini.
-Tako vam je to kod nas, svi radimo sve, smiješi se Stančić.
Prisjeća ga ova situacija na same počeke, kada je 1996. došao u Zadrugu. Kao i ostale bračke zadruge i ova je, kaže, bila na dobrom putu prema propasti. Uljara u Povljima je zatvorena, trebalo je naći lokaciju i početi graditi novu. No, financijska situacija nije davala mnogo mogućnosti. Svi su tada, kaže, radili sve, bez radnog vremena, često i volontirajući. No, izdigli su se, danas imaju 17 stalno zaposlenih, za vrijeme rada uljare i više. Glavna im je djelatnost trgovina, ali i maslinarstvo i otkup ulja.
-Danas smo u situaciji da smo barem, govorim sada aproksimativno, dali sto tisuća kuna u razne projekte. Kupljena je pametna ploča za školu, izgradili su se brojni poljski putevi, potpomogao rad Sportskog lita Selca, sportskog društva Fortuna iz Povalja… Financijskih briga više nema i u mogućnosti smo ulagati u zajednicu, kazuje Stančić.
Upravitelj PZ Selčanka Ivica Stančić (desno), i dugogodišnji zaposlenik PZ-a Dragi Jakšić
Odgovara time i na naše pitanje kako se njihova poljoprivredna zadruga oduprla problemima s kojima su mnoge otočke bile suočene devedesetih godina. Stančić pojašnjava kako je svaka bračka zadruga drugačija i prilagođena specifičnostima svoga područja.
SURADNJA
Najznačajniju suradnju PZ Selčanka ostvaruje s Poljoprivrednom zadrugom Brachia. Izašli su im u susret oko brojnih dozvola, dogovoren je otkup.
-No, ‘loše’ godine učinile su svoje. Dok je do 2014. godine otkup ulja bio i po 35 – 45 tona, godine slabog uroda učine su svoje i usporile projekt, priča Stančić.
Problem je, smatra, i u ljudstvu, to jest, adekvatnim ljudima koji bi njihovom partneru mogli kvalitetno voditi čitav projekt ovdje na Braču.
PLASMAN PROIZVODA
Vodeća grana poljoprivredne proizvodnje na ovom području je maslinarstvo. Nekoć je bio značajan uzgoj višnje maraske, ali i smokava. Dok su višnje gotovo u potpunosti zapuštene, a otkupa više nema, smokve ne stoje ništa bolje. Stančić smatra kako nije problem u vlasnicima smokava, bolje rečeno OPG-ovima općenito, već nemogućnosti plasmana proizvoda, odnosno, ne zanimanju mnogih domaćih ugostitelja, premda pohvaljuje izuzetke, za ponudom domaćih proizvoda. Isto je i s uljem.
-Ulju treba pristupiti kao vinu, omogućiti raznolikiju ponudu i dati gostu mogućnost da bira, objašnjava Stančić.
BEZ VODE POLJOPRIVREDA JE UTOPIJA
Ipak najvećim problemom smatra nedostatak vode. Raznolikost uzgoja je nemoguća navodnjavanja.
-Možemo mi pričati o dobrim premjerima OPG-ova, ili njihovim problemima, ali sve vam se na kraju svede na to – pričati o poljoprivredi bez vode, ali ne ove po punoj cijeni, je utopija, govori.
Brojni izvori u uvalama poput Rasotice naslućuju kako je voda prisutna u bračkoj nutrini, no potrebna su novija istraživanja, gradnja bušotina, a, najveća su i nasjkuplja stavka, smatra, vodospreme.
Za takav projekt nužno je zajedničko djelovanje OPG-ova, ali i vodstvo Općine.
SUŠA UZELA DANAK OVOG LJETA
Premda je po svim naznakama, hladnoj zimi, bogatom cvatu, godina trebala dobra, sušna razdoblja u ključnim mjesecima za razvoj ploda, u šestom mjesecu te sada, mogla bi prepoloviti urod.
-Čak se i bojim da je od onog što se predviđalo ostalo kvarat. To su ogromne štete koje se broje u visokim iznosima, kaže Stančić
PRIČA ŽELJKA BIČANIĆA
Da je voda uistinu problem slaže se i naš sugovornik Željko Bičanić, vlasnik PG-a koji u svom vlasništvu ima ekološki maslinik. S njim smo porazgovarali kasnije, u društvu načelnika Općine Selca Ivana Marijančevića. Svoje masline je zalio i smatra kako drugačije ne bi mogao očekivati mnogo. Ipak, doprema vode nije jednostavna, a sigurno ne i jeftina.
Uz bušotine navodi i mogućnost da se voda plaća bez naplate transporta, odnosno uz sufinanciranje. O isplativosti je, u protivnom, teško pričati. Sličan sistem provodi se kod kućanstava bez priključka na pitku vodu.
Bičanić također navodi i problem plasmana proizvoda, no ne sjedi prekriženih ruku. Trenutno već radi na projektu u kojem će spojiti svoju ponudu, kulturno-sportsko-poljoprivredni identitet Općine Selca i obitelj te sam sebi osigurati tržište. Premda je spreman uložiti i sam, zainteresiran je i na mjere Programa ruralnog razvoja RH koje potiču upravo inovativne ideje poput njegove.
