Ministarstvo poljoprivrede je do 9. lipnja ove godine provodilo javnu raspravu o prijedlogu Zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, no rasprava se nastavila i u javnosti i medijima. Svi se slažu oko istog – potrebno je više reda u hrvatskoj poljoprivredi. Može li to ovaj zakon omogućiti?
Opća ekonomska situacija u hrvatskoj poljoprivredi predstavlja važne razloge i ukazuje na potrebu da se posebnim propisom utvrde nejasno regulirana prava i obveze obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koja su u aktualnom trenutku definirana u brojnim propisima, odnosno da se donese zakonski propis koji na jednom mjestu regulira prava i obveze OPG-a
navelo je Ministarstvo poljoprivrede u svom Iskazu o procjeni učinaka propisa za prijedlog zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Prava i obveze OPG-a koja se temelje na velikom broju dosadašnjih propisa, vjeruju, a kojima su ista segmentalno i parcijalno regulirana treba na transparentan način obuhvatiti, objediniti i regulirati Zakonom o OPG-u.
Zakon bi trebao i otvoriti mogućnosti diverzifikacije poljoprivrednih djelatnosti na OPG-u te otvoriti dodatne mogućnosti pojednostavljenja i fleksibilizacije uvjeta za obavljanje gospodarske poljoprivredne djelatnosti na načelima i iskustvima pozitivnih europskih praksi.
Prijedlogom hrvatskog Zakona o OPG-ima se, uz rečeno, utvrđuju se i način i uvjeti za upis u Registar OPG-a, odgovornost, prava i obveze nositelja i članova OPG-a te tijela nadležna za nadzor i kontrolu.
Naime, tvrde u iskazu Ministarstva, budući da ne postoje prema iznesenim pokazateljima jasni razlikovni uvjeti za ovako velik broj od 165.167 OPG-ova, pojedine institucije, pogotovo investicijske banke, često ne prepoznaju OPG kao poduzetnički i gospodarski subjekt i organizacijski oblik.
425.000 hektara sive zone
U iskazu Minsitarstva poljoprirede upućuju na podatake objavljene na stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na dan 31. prosinca 2016. godine po kojima je u Upisniku poljoprivrednika upisano sveukupno 170.515 gospodarstava od kojih je većina OPG-ovi, njih 165.167.
Usporedbom statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku i podataka objavljenih na stranicama Agencije za plaćanja iz Upisnika poljoprivrednika o tipologiji korištenja poljoprivrednog zemljišta u ARKOD sustav upisano korištenje 1.112.733 ha poljoprivrednih površina, dok je prema statističkim podacima DZS-a poljoprivrednih površina 1.537.629 ha.
Ovo ukazuje na pretpostavke da se pojedino poljoprivredno zemljište koristi u proizvodnji iako nije poznato tko ga i na koji način koristi, odnosno da se korištenjem oko 425.000 ha poljoprivrednog zemljišta proizvode proizvodi koji narušavaju tržišne uvjete te stvaraju pretpostavke za „sivo tržište“ i ostvarivanje dohotka koji se ne prikazuje u poslovnim knjigama.
Generacijski jaz
Od 165.167 OPG-ova njih 59.899 ima nositelje starije od 65 godina. S druge, pak, strane samo su 16.372 nositelja mlađa od 40 godina. Promatrajući i članove nalazimo na veliki generacijski problem uzimajući u obzir podatak kako je oko 63 % članova obiteljskih gospodarstava starija od 56 godina.
Od 13 336 OPG-ova u Splitsko-dalmatinskoj županiji kojoj pripada LAG Brač, što je čini drugoj po broju registriranih obiteljskih gospodarstava u Hrvatskoj, 5956 njih ima nositelja starijeg od 65 godina ,a to je ujedno i najbrojnija dobna skupina, dok je onih mlađih od 40 godina svega 704.
‘Jednočlane obitelji’
Podatak koje su mediji uzeli kao jednu od zanimljivijih i problematičnijih je činjenica što čak 70.449 OPG-a u našoj zemlji nema niti jednog člana, to jest, sastoje se samo od nositelja OPG-a.
Riješenje u novom zakonu?
Očekujući od OPG-ova da budu financijski isplativa, nosiva i održiva snaga gospodarstva, rješenje se pokušava naći u Zakonu o njihovoj regulaciji kako bi se poslovanje olakšalo, a problemi umanjili.
Cilj donošenja zakona je omogućiti poljoprivrednicima odgovarajući životni standard, a potrošačima sigurnu i kvalitetnu hranu po pristupačnim cijenama
navode u iskazu Ministarstva poljoprivrede.
Dodajmo kako će Hrvatska usvajanjem ovog zakona biti jedna od rijetkih zemalja članica Europske unije koja će definirati obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.
O Iskazu o procjeni učinaka propisa za prijedlog zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu koji je otvoren za komentare do 20. kolovoza, više možete saznati ovdje.