Riječ je o kozi.

Plinije Stariji u svojem djelu Naturalis Historia kaže …capris laudata Brattia… po kozama slavni Brač.

Kozu koju nazivaju i hraniteljicom siromašnih, imalo je do prije samo par desetljeća gotovo svako bračko domaćinstvo. Vođenje koze na ispašu bio je zadatak brojnih Bračana i Bračanka uz kućne i školske obaveze.

Hraniteljica siromašnih titula je koja joj je dodijeljena jer je za obitelji koji nisu mogli priuštiti kravu ona bila glavni izvor mlijeka. Sirio se rjeđe od ovčjeg zbog toga što je sir brzo postajao ‘tvrd ko red’, objašnjavaju nam otočani.

Koza je najproduktivnija domaća životinja u odnosu na veličinu/težinu. Daje mlijeka i više od 10 puta u odnosu na svoju težinu, 1-2 jareta godišnje, 400 kg gnojiva .

Danas je koza na Braču sve manje, ovaca sve više. Gdje su i zašto nestale bračke koze?

Iseljavanje otočana i odlazak u gradove, pogotovo sedamdesetih prošlog stoljeća, pridonijelo je smanjenju njene populacije, no nije imala sreće ni sa zakonom.

Naime, niti u jednoj se hrvatskoj grani stočarstva tijekom povijesti situacija nije toliko drastično mijenjala, kao u kozarstvu. Štoviše, prije samo tridesetak godina o njima se pisalo u negativnom kontekstu, jer zbog činjenice što brsti, smatralo se da šumi nanosi ogromne štete, osobito mladim šumama. Nailazimo na podatak da je, tako, u nastojanju da se obnovi vegetacija, postojao i Zakon o zabrani držanja koza u slobodnom uzgoju donesen u tadašnjoj SR Hrvatskoj 1954. godine.

Danas, s novim spoznajama o zdravlju kozjeg mlijeka, raste i zanimanje za tu umiljatu, svojeglavu i čistu životinju.

Hraniteljica siromašnih nudi sve samo ne siromašno mlijeko. Kozje mlijeko se zbog brojnih ljekovitih svojstava svrstava u najzdravije namirnice na svijetu. Godinama se osim u ishrani koristi kao lijek za bolesti poput bronhitisa, jačanje imuniteta, liječenje i jačanje pluća, a pokazalo se da je po sastavu najsličnije majčinom mlijeku.

Istraživanja su to potvrdila i pokazala da se ovo mlijeko lakše vari od kravljeg i da ima nizak nivo alergena zbog čega je učinkovit u smanjenju alergija.

U Republici Hrvatskoj uzgaja se 6 pasmina koza, od kojih su 3 izvorne: hrvatska šarena koza, hrvatska bijela koza i istarska koza.

Promjenama navika potrošača kozje meso je sve traženije na tržištu te se drži specijalitetom i tradicijom te poslužuje u posebnim prigodama. Osim toga u sredozemnim zemljama gdje su posebno visoke temperature koze služe kao “čistači” grmlja, šikara, makija i korova te tako učinkovito smanjuju mogućnost pojave požara.

Koze su veoma društvene životinje i vezuju se za svog vlasnika. Uzme li se u obzir i porast potražnje za njenim mlijekom, ne čudi što se u Hrvatskoj bilježi rast njihovog broja. Smatra se kako je za produktivnost u proizvodnji dovoljno oko 30 grla.