Ovca – korisna životinja, a vuna ozbiljan krajobrazno-ekološki problem

Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) u Hrvatskoj se uzgaja oko 600 000 ovaca,  a kao glavna svrha uzgoja je proizvodnja mesa. Za  proizvodnju mlijeka koristi se 10-12% od ukupne populacije dok proizvodnja ovčje vune nije nigdje zabilježena kao svrha uzgoja ovaca.

Razlog tomu možemo tražiti u neorganiziranom otkupu ovčje vune koja se na kraju tretira kao nusproizvod uzgoja ovaca.

Godišnje striženjem se dobiva oko 1200 do 1400 tona vune što je oko 1.5kg po ovci i u većini slučajeva završi na divljim odlagalištima u prirodi zbog neadekvatno riješenog otkupa i mogućnosti prerade.

Prelazak iz korisne sirovine u rastući ekološki problem dogodio se zbog višegodišnjeg generiranja količina koje se nepropisno odlažu u prirodu.

U posljednje vrijeme pokušavaju se pronaći adekvatna riješenja kako bi ova sirovina ponovno pronašla svoje mjesto u gospodarstvu.

Jedno od njih  iznjedrili su Bračani kroz projekt “Brački pahaj” te od vune poznate dalmatinske pramenke stvorili suvenir. Kroz edukacije i radionice obučavali su mlade i one malo starije kako postupati s vunom i tretirati je. Projekt je uspješno ujedinio sva Bračka mjesta, a žive nastojanja da se zacrtani temlji nadograde pri čemu veliki trud ulaže udruga Svije kao cvijet.

Vuna kao malč ili gnojivo?

Trenutno, nama, najzanimljivija njena primjena je u poljodjelstvu i to kao malč. Malčiranje je priprema i obrada zemlje pomoću organskog materijala.

Malč služi za prekrivanje gredica u svrhu otpuštanja hranjivih tvari u zemlju i zaštiti od korova.

Moguće ju je koristit kao malč, kazuju neka nova istraživanja, a njenom preradom I kao izolaciju ili gnojivo. Neoprana vuna kao pokrov veliki je izvor dušika i ostalih elemenata koji su potrebni biljci.

Upotreba vune za malč je najjednostavniji i najjeftiniji način jer ne zahtjeva prethodnu preradu. U tom obliku  ima svrhu izolatora jer nema velikih temperaturnih oscilacija, umanjuje rast korova i potrebe navodnjavanja, a razgradnjom otpušta hranjive tvari u zemlju koje pomažu u razvoju biljaka.

Štoviše, imamo i pozitivan primjer na OPG-u Frane Pavlovića iz Ninskih Stanova. Na  svom OPG-u koristi vunu kao organsko gnojivo u masliniku. “Osim što gnoji masline, vuna zadržava vlagu, a štiti i od korova. Zato su moje masline rodne, zdrave i otporne”, kaže  Pavlović. Više o Frani i njegovom radu možete pročitati na ovdje.

Vunu bi trebalo prestati tretirati kao nusproizvod ovčarstva te se pobrinuti da ponovno oživimo njenu vrijednost.