Otok Korčula pripada području LAG-a 5. Naš susjedni LAG s kojim nas vežu odlične suradnje pokriva usitinu veliko područje, uz kopneni dio i poluotok Pelješac, pripadaju mu, uz Korčulu, i Lastovo i Mljet. A potrebna je velika umješnost, poglavito zimi, obići cijelo to područje oslanjajući se na lošu morsku povezanost. No, Marija Roglić, voditeljica LAG-a 5, redovito obilazi područje, a na Mljetu i Kročuli LAG5 djeluje kroz izdvojene urede i stručne suradnike za koje voditeljica ima samo riječi hvale.

Korčulu smo posjetili radno, sudjelovavši na predavanju za podmjere rurlanog razvoja koje je držao Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede. Neobično mjesto, barem na prvi pogled, za predavanje iz samog ministrarstva poljoprivrede palo je na malu Čaru usred otoka Korčule. Slikovito se mjesto smjestilo uz Čarsko polje na kojem se protežu vinogradi do kud pogled seže. I prva je to bitnija razlika s Bračem. Tolika prostranstva vinograda i velika polja Braču nisu svojstvena. Riječ je uglavnom o pošipu, vrlo cijenjenoj sorti bijelog vina.

www.vinarija-posip-cara.hr

Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede, o Korčuli zna mnogo, tu je skoro domaći, pa je predavanje usmjerio otočnim prilikama. Premda u ovom dijelu otoka okrenutija vinogradarstvu, Korčula je snažna i u maslinarstvu (zapadni dio otoka – Vela luka). Predstavljene su mjere 6.3.1., 6.4.1., 4.1. – sve su one bliske otočanima. Riječ je o razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava, razvoju nepoljoprivrednih djelatnosti (kušaonice, ruralni turizam), ali i razvoju mini sirana i uljara.

Naglasak se stavio i na potrebe udruživanja. Proizvođačke organizacije, podmjera 9.1., budućnost su poljoprivrede, a najbolji primjer za to je susjedna Italija. Kod nas je taj pojam relativno nepoznat, a prisutna je nesklonost ljudi zajedničkom stupanju na tržište.

Predstavljeni su i financijski instumenti, to jest krediti za poljoprivrednike.

Održavanje ovakve radionice na jednom otoku je za svaku pohvalu, a za otočne LAG-ove odlična prilika prisustvovati predstavljanju aktualnih mjera s primjerima iz otočne poljoprivredne prakse.

Zaključak je, ipak, kako je poljoprivreda na otoku specifična i kao takva zahtjeva drugačiji pristup u odnosu na ostatak zemlje.

No vratimo se sad na sam početak priče i upoznajmo otok Korčulu.

Glavno naselje KorčulaBlatoVela Luka
Površina 271,466109 km2
Obalna crta 190,735 km
Broj stanovnika 16.182

U ljetnim mjesecima Brač i Korčula povezani su izravno, katamarankom linijom preko Milne i Bola. Za otprike 2 sata vožnje već ste u Korčuli. Katamaran pristiže oko 10 ujutro, a oko šest poslijepodne moguć je povratak. Pred katamaranom koji sapaja još i Hvar (i Makarsku) te nastavlja preko Mljeta do Dubrovnika, uvijek je dugačak red, pa je kartu najbolje kupiti unaprijed, preko internta.

Pogled kroz stakla katamarana

Onome koji nikad nije ranije posjetio grad Korčulu, ona oduzme dah pri prvom pogledu. No, i one koji je često posjećuju, iznova oduševljava. Korčula je opasana zidinima i vrvi povješću i pričama na svakom koraku. No, ona je i pravi, moderni grad. Do toga Korčulani, kazali su nam kasnije, mnogo drže. Imaju osnovnu školu, srednju školu, knjižnice, muzeje, dvoranu, čak i bazen. Dobro je povezana s Orebićem, a time i kopnom, čestim trajektnim linijama. Grad je isprepleten kaletama u kojima se kriju galerije i restorani.

No, ono što je nama upalo u oko je koliko njih, kao primjerice Cukarin, ističe hrvatsko (i korčulansko) podrijetlo svojih proizvoda.

Primjereno ovom otoku Grka i Pošipa, brojne su kušaonice vina koje nude butelje kvalitenih vinara sa svoga područja. Ponosni Korčulani uvijek prvo nude svoje autohtono.

Nepregledne vinograde grka pronaći možete u obližnjoj Lumbardi.

Kada navečer šetate Korčulom, njenim uskim ulicama sve vrvi ljudstvom. Galzba svira uživo iz brojnih lokala, klape pjevaju Oliverove pjesme, a iza visokih zidina zveckaju udarci mačeva. To je Moreška – korčulanska viteška igra, bojni ples s mačevima kojeg karakterizira kratka dramska radnja.

-Mnogi misle da je to samo predstava, uvježbana koreografija, no mi se zaista mačujemo i svi imamo neku malu ozljedu – kazuje nam korčulanin Roko pokazujući ožiljke.

Moreška se, kaže, prije izvodila na cijelom mediteranu, a tradicija se održala samo još u Korčuli.

Roko je s prijateljem Igorom otvorio wine and cheese bar “Štorija” prije svega desetak dana. Srediti prostor u staroj jezgri pokazao se velikim izazovom. Uz dobra strana vina, preferiraju i prvo nude domaća.

-Postoje odlični vinari na otoku, baš kao i na obližnjem Pelješcu. Mladi, izuzetno talentirani ljudi s vrhunskim proizvodom. No, vino su donedavno prodavali u boci od coca cole. Natjerali smo ih da buteljiraju vino i stave etiketu, a da ćemo ih mi otkupljivati i prodavati. Veliki izbor naših vina upravo je od mladih lokalnih, od sada i tržišno osvještenih vinara – kazao je Igor koji je, nakon što je poslom proputovao čitav svijet, odlučio ostati u svojoj Korčuli.

Mladi u Korčuli pronalaze svoju budućnost. Odmah nam svi hvale i OPG Komparak, mladog Vlahu koji je, kazuju nam svi, sto posto pravi poljoprivrednik. Ima 300-tinjak maslina, ovce, uz to i 50 košnica pčela i sušaru za začinsko bilje.  Nudi kušanje meda, ulja, prima same pohvale, a za teglu njegovog meda, kažu nam, treba se naručiti mjesecima unaprijed.

Facebook OPG Komparak

Pohvaljuju nam i OPG Eko škoj iz Žrnova, a nas put vodi u Vela luku. Ondje kušaonicu ulja vodi obitelj Surjan. Kušaonica se smjestila u uvali zvanoj Bobovišća. Nas razveseli ta poveznica s Bračem. Slikovita kuća u kojoj se nalazi kušaonica stara je oko 300 godina. Ranko Surjan predsjednik je i Udruge maslinara “Vela Luka”, koja je velikim trudom i upornošću prije tri godine izborila oznaku “Korčulansko maslinovo ulje”- europsku oznaku izvornosti. Cijela obitelj Surjan sudjeluje u svim fazama proizvodnje, a osim maslinovog ulja proizvode rakije, likere, marmelade, čajeve, sapune.

Surjan je sredstva u iznosu od 15.000 eura realizirao na prvom natječaju za podmjeru 6.3.1. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava” uz tehničku pomoć LAG-a 5, te ih utrošio za uređenje objekta za kušanje i prodaju maslinovog ulja.

Izvor: LAG5

Vela luka smjestila se, krenuvši od grada Korčule, na suprotnom kraju otoka. Duboka i prostrana vala otkriva nam odakle joj ime. Vela luka je smirenija, domaća, manje užurbana od Korčule. Okupana suncem. Iz kafića se i ovdje, još i češće, čuju pjesme Olivera Dragojevića čija se kuća nalazi na samoj rivi. Krajobraz Vele luke rese masline i time je ovaj dio otoka sličniji Braču.

Zapadna strana otoka Korčule poznata je po dvije autohtone sorte maslina-lastovka i drobnica, a Vela Luka broji cca 100.000 nasada maslina. Upravo lastovka, plodna i rodna za otočko područje daje specifičnu gorčinu ulju što ga čini posebnim i prepoznatljivim.

Korčula je mnogo osvještenija u zaštiti i ponudi svoji otočnih proizvoda i tu bi trebala biti veliki primjer Braču. Premda će za sebe kazati da ima još mnogo mjesta za napradak, zadivljuje njihov pristup.

Brojne sličnosti između naših otoka i prilike te problemi u poljoprivredi koje dijele razlog su uspostavljanja budućih suradnji LAG-a 5 i LAG-a Brač koji će nastojati prednost dati upravo specifičnim prilikama poljoprivrede na otocima. Nastojanja su da se u priču uključe i LAG Škoji koji pokrivaju područje nama bliskih otoka Hvara, Šolte i Visa.