Sva češća prisutnost raznih oznaka na poljoprivrednim proizvodima mnoge oduševljava, ali samim poljoprivrednicima, zbog dodatnih regulativa zadaje i glavobolje.

Dodatna testiranja, dodatne kontrole, dodatna papirologija nisu nešto za što imaju vremena u svom radu, kazati će. Ipak, u plasmanu svog proizvoda na tržište to je nešto što bi trebali uzeti u obzir.

Naime, najnovije ankete koje provedi Europska komisija među svojim građanima pokazuju kako su oznake, bilo da je  riječ o ekološkom proizvodu ili geografskom podrijetlu, građanima Europske unije bitne, a, što je najvažnije, proizvode s oznakom spremni su platiti više. Njih oko 75 posto smatra kako određena etiketa kvalitete, a isto ih toliko tvrdi za geografsko podrijetlo proizvoda, utječe na njihovu odluku pri kupnji.

Prepoznatljive su oznake Fair trade, organske poljoprivrede i geografskog podrijetla, tim redom.

EKOLOŠKA PROIZVODNJA

Što je organska poljoprivreda? Iako su ekološka, biološka i organska poljoprivreda sinonimi, u Hrvatskoj se službeno koristi naziv ekološka poljoprivreda. Dokaz da je neki proizvod u Hrvatskoj ekološki možete prepoznati po – eko markici.

Znak ekološkog proizvoda EU je obvezan u označavanju ekoloških proizvoda. Ukoliko se navode pojmovi “bio”, “eko” ili “organski” na proizvodima, a nisu označeni tim znakom, potrošači o takvim proizvodima trebaju obavijestiti Ministarstvo poljoprivrede – Sektor inspekcija u poljoprivredi jer se u tim slučajevima radi o obmani potrošača.

Dakle, premda za svoje proizvode možete tvrditi da su ekološki jer ih uzgajate prirodno i po domaći, ukoliko za njih nemate markicu, i ako niste zadovoljili sve uvjete koji zakon propisuje – pripazite s dodavanjem tog preznaka!

Srećom, na Braču djeluje Udruga ekoloških proizvođača otoka Brača i to je pravo mjesto s kojeg vas mogu uvesti u čitav proces prijelaza u ekološku poljoprivredu.

GDJE JE BRAČKO MASLINOVO ULJE?

Oznaka zemljopisnog podrijetla je naziv zemljopisnog područja ili neki drugi znak koji ukazuje da neki proizvod ili usluga potječe iz određenog zemljopisnog područja, a tu je i Oznaka izvornosti kao specifičniji oblik zaštite, te obavezno podrazumijeva bitni ili isključivi utjecaj posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine.

Od srpnja 2013. godine, kada je Republika Hrvatska postala punopravna članica, na razini Europske unije registrirano je i zaštićeno deset naziva proizvoda jednom od zemljopisnih oznaka (oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla): „Krčki pršut“, „Neretvanska mandarina“,  „Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres“, „Ogulinski kiseli kupus“/„Ogulinsko kiselo zelje“, „Baranjski kulen“,  „Lički krumpir“, „Istarski pršut“/„Istrski pršut“, „Drniški pršut“, „Dalmatinski pršut“, „Poljički soparnik“/„Poljički zeljanik“/„Poljički uljenjak“-

Još osam proizvoda je u postupku registracije naziva na razini Europske unije: „Varaždinsko zelje“, „Slavonski kulen“/„Slavonski kulin“, „Zagorski puran“, „Krčko maslinovo ulje“, „Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje“,  „Paška janjetina“,  „Šoltansko maslinovo ulje“,„Korčulansko maslinovo ulje“.

A gdje je tu bračko maslinovo ulje? Za sebe ćemo tvrditi kako smo najmaslinarskiji otok, kako je naše ulje bez premca najbolje, pričati o tisućljetnoj tradiciju uzgoja maslina. No, da bi se nešto zaštitilo treba pokrenuti i postupak zaštite.

O tome su mnogi pričali, ali tek su udružene bračke Poljoprivredne zadruge postupak i pokrenule.

-Upravo kod ulja je izrazito važno da za ono bračko oznaka izvornosti ima prednost pred oznakom geografskog podrijetla. Jednostavno je provjeriti i zašto. Kod oznaka izvornosti u pravilu se zahtijeva da se proizvodnja, priprema i obrada proizvoda i usluga u cijelosti odvija u naznačenom području, što kod geografskog podrijetla nije slučaj. Jasno je da je za razvoj otoka važno da se proizvodnja odvija na otoku, ne van njega, objasnila nam je jednom prigodom Tija Mlinac iz PZ Supetar.

Kako se u Postrima još obilato koristi i stara preša zbog koje mnogi maslinari dolaze upravo tu na preradu, tako dobiveno ulje nastoji posebno zaštiti Poljorpivredna zadruga Postira.

Ljerka Vlahović (Postira, poljoprivredna zadruga) tijekom obilaska uljare

Poljoprivredna zadruga Supetar, pak, odlučila je zaštiti i – Varenik, koji čeka i samo što nije dobio zaštitu naziva. No, za razliku, od ulja, varenik je naišao na specifičan problem zbog svoje jedinstvenosti.

-Brački varenik trenutno je u postupku zaštite naziva na nacionalnoj razini. Našao se tako uz bok creskoj janjetini, paškom siru, slavonskoj kobasici i ostalim proizvodima trenutno u postupku. Napravljen je znanstveni rad koji do sad nije postojao o vareniku, a kako ni za što u vezi s varenikom nema prethodnika, čitav je proces trajao dugo. Ovo je prvi zaštićeni varenik u Hrvatskoj i za razliku od, primjerice maslinovog ulja, za kojeg postoji mnogo dokumentacije, s varenikom smo trebali sve iz temelja, kazala nam je Tija Mlinac iz PZ Supetra.

ŠTO OZNAKE DONOSE BRAČKIM PROIZVODIMA?

Standardizaciju. Zaštiti li se naziv proizvoda “brački ” postavit će se uvjeti i oni se moraju zadovoljiti kako bi neki proizvod i mogao nositi taj naziv “brački”, a time se kupcu može jamčiti kvaliteta i garantirano podrijetlo proizvoda.

Raspravlja se i o zaštiti bračkog sira, bračke janjetine što bi se u mogućnosti moglo i ostvariti.  Dokumentacija nije jednostavna, pa ćemo svemu dati još malo vremena, da se krene i pokrene.

BRAČKO jednako DOMAĆE

Dakako, zaštita je tek početak, temelj koji je bitan, ali za prepoznatljivost i proboj na tržište potrebno bi bilo načeti jednu posve novu temu.

No, da nešto s predznakom bračko djeluje dokazuje i jednostavan primjer sa splitskog pazara od prije nekoliko godina.

Na komadu kartona uvijek se isticalo, bio je to mali marketinški, moguće i iskren, trik, – Bračke mandarine. I išlo je to. Znaju Splićani da nema do bračkih mandarina, da su sigurno domaće i dat će im mrvu prednosti pred neretvanskim, a objema popriličnu prednost pred uvoznim. Očito je tako, jer ne bi se trudili naglašavati podrijetlo tih mandarina. A, i kako je išlo tako, a ljudi kupovali, plaćali ne cjenkajući se previše, jedan se prodavač mislio i mislio pa domislio i na svoje divne, žute, tropske voćke postavio naziv – Bračke banane.

Bračko, imabit, prodaje sve.

Podsjetimo kako se na Listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara nalaze:

  • Pripremanje tradicijskog jela brački vitalac
  • Priprema tradicijskog jela dolska torta hrapoćuša
  • Govori milnarskog područja

HOP

Veliki broj bračkih proizvoda diči se s oznakom Hrvatski otočki proizvod, a posljednju oznaku je ove godine dobilo Svjetsko prvenstvo u branju maslina.

IZVORNO HRVATKO

Brač fini sapuni- Brač fini sapuni, Postira, otok Brač